-Autor: Zoran Šaponjić
Kada je decembra 2001. godine u jednom beogradskom bioskopu prikazan film „Bosna“, čiji je autor francuski filozof Bernar Anri Levi, muk u sali, dok je publika pratila kadrove „bestijalnih srpskih zločina“, prekinut je samo jednom. Beogradska publika burnim aplauzom i smijehom propratila je repliku jedne Sarajke da „kada Njemci nisu uspjeli da osvoje njen grad, neće, vala, ni Srbi proći“.
Nedavno je Bernar Anri Levi pogođen parčetom torte u lice kada je u Kulturnom centru Beograda, posle premijere njegovog filma „Pešmerga“, pokušao da se obrati srpskoj publici. Uz povike „Ubico, napusti Beograd“ i „Ovaj gad se zalagao za bombardovanje Jugoslavije osam godina prije intervencije NATO-a“, troje ljevičara, pripadnika SKOJ-a, prekinuli su obraćanje Levija, dok je publika u dvorani, izvijestili su mediji, skočila u odbranu Levija, povicima mladićima iz SKOJ-a – „Ko ste vi da prekidate jedan kulturni događaj usred Beograda?“
Sam Levi u toku incidenta rekao je da je to što se događa u Beogradu „fašistički čin“, a pošto se posle incidenta vratio u salu, rekao je još da je „ponosan što danas pred beogradskom publikom brani tekovine antifašizma u Evropi“, dodavši da se „Srbija nije promijenila koliko su se nadali njeni prijatelji“.
„Demokratija još nije pobijedila u Srbiji! Živjela Srbija u Evropskoj uniji“ – dodao je još Bernar Levi sa svježim tragovima torte na reverima pozdravljen aplauzima beogradske publike.
Posle događaja, organizatori festivala na kome se Levi pojavio zatražili su od vlasti da omoguće slobodu govora u Srbiji, a da napadače primjerno kazni.
U odrednici o Leviju na internet enciklopedijama stoji pored ostalog: „Među prvima pozvao je na vojnu intervenciju protiv Srba u Bosni. Bernar Anri Levi autor je dokumentarnog filma „Bosna“ o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, u kome Armiju BiH portretira kao vojsku koja brani čast Evrope, a Aliju Izetbegovića kao borca za kosmopolitizam i slobodu. Aliju Izetbegovića naziva bosanskim De Golom. Objavio je i dnevnik u kome je 23. maja 1992. godine napisao: „… u ratu u Hrvatskoj suprotstavljaju se dva nacionalizma, u ratu u Bosni suprotstavljaju se jedan nacionalizam i jedan kosmopolitizam koji je čast Evrope“…“
U odrednici internet enciklopedije nije dodatno objašnjeno koja to vojska u Bosni „brani kosmopolitizam koji je čast Evrope“. To se podrazumijeva.
Decembra 2001. godine, posle projekcije filma „Bosna“ iz kog je beogradska publika najtoplije dočekala rečenicu jedne Sarajke „da njen grad nisu osvojili ni Njemci, pa neće, vala, proći ni Srbi“, Bernar Anri Levi još je rekao da je Srbija tog decembra „slobodna, oslobođena Miloševićevog fašističkog režima“, a prisutne u sali, koji su ga pozdravili aplauzima pozvao je još da „istjeraju malog Miloševića iz svojih glava“. Dakle, da konačno raskinu sa – fašizmom!
Tog decembra 2001. godine, posle tih riječi, Levi u Beogradu nije dobio tortu u lice nego – burne aplauze.
Francuski intelektualac koga će Beograđani pamtiti po raskopčanoj bijeloj košulji koja je umazana tortom, prijatelj supruge bivšeg francuskog predsjednika Karle Bruni, ostaće upamćen i da nije izbijao iz Jelisejske palate dok nije nagovorio predsjednika Sarkozija da krene u akciju protiv Gadafija.
„Intelektualac koji se jednom rukom fenira dok drugom piše knjige“, kako je skoro napisao Sputnjik, i koji se „po Bosni krije od srpskih snajpera dok daje intervju TV ekipi“, na Trgu Majdan u Kijevu Putina je uporedio sa Hitlerom, a nekoliko dana kasnije istu kvalifikaciju upotrijebila je i Hilari Klinton.
Na Kanskom festivalu, Bernar Anri Levi, prije dvadesetak godina takođe je napadnut tortom, pogođen u lice, ali tada, ako se može vjerovati štampi, one koji su ga napali nije nazvao fašistima, kao nedavno u Beogradu.
Kada je prije desetak dana njegova, evropska i demokratska Francuska oslobodila zločinca Haradinaja, Levi se, ako je vjerovati štampi, nije oglasio. Više ga je pogodila torta koja mu je u Beogradu isprljala bijelu, svježe ispeglanu košulju.
„Krug dvojke“je na nogama zbog torte koja je završila na glavi i bijeloj raskopčanoj košulji Bernara Anri Levija. Traži se hitna reakcija države i zaštita „slobode govora“ u Srbiji. Kada je 24. marta 1999. godine NATO počeo bombardovanje Srbije, ubijanje hiljada ljudi, francuski filozof i humanista Bernar Anre Levi sledećeg dana je izjavio „to je nešto što sam čekao osam godina“.
Oni koji su prije 18 godina na poziv francuskog filozofa bombardovali Srbiju, posijali je tonama uranijuma, ni on, koji ih je na to pozvao, danas više nisu fašisti. Fašisti su oni koji su Leviju bacili komad torte u lice i uprljali mu bijelu raskopčanu košulju i pokvarili svježe feniranu frizuru.
Laku noć Srbijo!
wwwiskra.co